Kladionica kao ovisnost (part 2)
editor objavljuje 05.01.2016. u 20:25
Savjeti
41229
Članak je nastavak članka iz prvog dijela Kladionica kao ovisnost.

Patološki kockar ne može odoljeti kockanju bez obzira na to da li gubi ili dobiva. Sam sebe uvjeri u stvari koje nisu ispravne, odnosno traži si opravdanje. Ako gubi, kocka da bi vratio izgubljeno, a, ako dobiva, kocka dalje uvjeren da ima sreće. Na kockanje troši sve više vremena i novca, gubi zanimanje za druge aktivnosti i počinje lagati o tome. Zanemaruje obaveze na poslu i u obitelji. Još uvijek smatra da može kontrolirati nagon za kockanjem, pokušavajući smanjiti ili prestati, a zbog stresa, dolazi do sukoba sa članovima obitelji i bližnjima jer osjeća nemir i razdražljivost.

Počinje posuđivati novac za kockanje/klađenje i zaduživati se. Kako bi pokrio dugove ulazi u kriminalne aktivnosti, razne prijevare, pronevjere, krađe... Počinje osjećati sram, kajanje, ima grižnju savjesti zbog onoga što čini svojoj obitelji i bližnjima. Zbog otuđenja od njih, u trenucima kajanja, situacija se čini bezizlaznom, slijedi razvod, odavanje drugim porocima kao što su alkohol ili droga, što kockara dovodi do emocionalnog sloma. Kockar ne vidi izlaz iz svoje situacije, a podaci govore da čak 20% patoloških kockara pokuša samoubojstvo. Kockari dolaze iz svih društvenih slojeva.

U većini zapadnih zemalja (SAD, Kanada, Velika Britanija, Norveška, Švedska, Nizizemska, Švicarska, Italija) zbog alarmantnog broja ovisnika počele su se osnivati udruge koje rade po principu smanjenja štete – pomoć ljudima da obuzdaju nagon i da prestanu dok nije prekasno. U nekim zemljama zakonom je regulirano da takve udruge financiraju upravo oni koji priređuju takve aktivnosti. Pomoć se pruža preko telefona za pomoć ili individualnom i grupnom terapijom. Tako ste i kod nas u lokalnim kladionicama vidjeli izložene stranice na kojima piše da ukoliko smatrate da imate problema sa klađenjem, nazovite besplatan broj, bla bla bla... Samo, problem je što takvi ljudi nikad ne smatraju da imaju problem sa tim, odnosno misle da se još uvijek mogu izvuć - ironično - na isti način na koji su i zaglibili.

Premda o patološkim hazarderima u Hrvatskoj nema preciznih podataka, u razvijenim zapadnim zemljama njihov je postotak između jedan i tri posto populacije. Tri četvrtine su muškarci. Osobe koje imaju problem s kockanjem/klađenjemu Hrvatskoj liječe se na odjelima za ovisnosti od sredine devedesetih godina. S obzirom na konstantan porast broja uplatnih mjesta, raste i broj osoba koje traže pomoć stručnjaka jer ne mogu kontrolirati svoje porive i kockanje im je prouzročilo velike (najčešće financijske) probleme.

Ukoliko ste prepoznali simptome patološkog kockanja/klađenja kod neke osobe iz Vaše blizine i želite mu pomoći u prevladavanju njegove/njezine ovisnosti, imajte na umu da je ovisnost o kockanju vrlo ozbiljan poremećaj, i da osoba ne može jednostavno prestati. Zapamtite da te osobe vrlo dobro lažu i sebi i drugima. Uz stalno poticanje motivirajte ih da promijene svoje ponašanje. Pomozite im da sami uvide svoju ovisnost, neka prihvate odgovornost za posljedice kockanja/klađenja i nemojte ih osuđivati. U liječenju učestvuje cijela obitelj - programom sistematske obiteljske terapije. Ovisnik najprije prođe kroz proces preciznog dijagnosticiranja bolesti na bolničkom liječenju. Zatim se uključuje u dnevnu bolnicu. Proces liječenja se nastavlja narednih godinu dana kada pacijent učestvuje u rehabilitacijskoj grupi nalik onima iz američkih filmova. Poslije ove faze on se uključuje u klub ovisnika od kockanja, u kome učestvuju ljudi koji su prošli kroz identične probleme i terapiju oporavka.

U sljedećem dijelu ću vam ispričati jednu priču...