Desna moždana hemisfera se smatra intuitivnom/spiritualnom stranom našeg uma. Ona nam dozvoljava da sanjarimo, stvaramo, da budemo u dodiru sa našim emocijama. Ona je zaslužna za onaj osjećaj kada smo uvjereni u nešto iako nemamo nikakvih dokaza da to isto argumentujemo. Kada desnu stranu našeg mozga upitamo koliko je dva plus dva, odgovor može biti četiri, može biti pet, a može biti i to da je dva plus dva jednako roza žaba koja pjeva operu na vrhu gljive. Shvacate poantu.

Upravo takav koncept dualnosti je ključna tačka Tao-a (prevedeno kao "putanja" ili "put"). Tao predstavlja filozofiju života starih Kineza. Primjeri dualnosti uključuju Yin i Yang - odnosno dobro i zlo, vruće i hladno, crno i bijelo, muškarca i ženu. Kod muškaraca je, u većini slučajeva, lijeva moždana hemisfera aktivnija, dok su žene vođene više desnom, intuitivnom i emocionalnom stranom. Otud očigledne razlike izmedju našeg načina razmišljanja / funkcioniranja.

Nepotrebno je reći da živimo u svijetu kojim dominira lijeva (logička) strana uma. Najlakši način da to i dokažemo jeste činjenica da 85-90% populacije koristi desnu stranu tijela pri izvođenju svakodnevnih aktivnosti (kao što su pisanje, guljenje krumpira ili napucavanje lopte), dok samo 10-15% za te iste aktivnosti koristi lijevu stranu svog tela. To je naravno podjela na ljevake i desnjake. Još jedan dokaz leži u trenutnom stanju naše planete. Trenutno dominantan "Profit prije bilo čega drugog" način razmišljanja je očigledan produkt materijalne / racionalne / logičke strane našeg uma, koji nas je i doveo do tog trenutnog stanja. Sa druge strane, koncepti poput "Biti jedan sa prirodom, stvarati, dijeliti, voljeti…" su očigledni proizvod spiritualne / kreativne / intuitivne strane našeg uma. Balans između ove dvije strane nije idealan. Zapravo, prilično je daleko od idealnog. Slobodno se može reći da je postotak približan onom iz gore spomenutog primera.

Naravno ovo ne znači da su sve ljevoruke osobe "hipijii koji grle drveće", niti pak da su sve desnoruke osobe "bezdušni korporativni snobovi". To takodjer ne znači da je jedan tip ljudi bolji od drugog, već znači samo to da postoje dva pravca, od kojih svaki ima svoje prednosti i mane.

Ove razlike su prilično lako uočljive kada je sportsko klađenje u pitanju. Sa jedne strane imamo kladioničare koji se u svojoj potrazi za dobitnim tipovima najviše oslanjaju na statisktiku. Oni gledaju brojke, šablone, činjenice. Njih interesira koliko pobjeda tim ima, koji im je odnos postignutih i primljenih pogodaka, koliko žutih kartona prosječno dodeljuje sudac koji vodi meč… Oni svoju konačnu odluku baziraju u potpunosti na logici. Oni su na neki način sljedbenici Pitagorine škole matematike koja tvrdi da je "sve broj", da se tajne svemira nalaze u brojevima, pa čak i da je Bog / Stvaratelj ništa drugo doli – broj.

Sa druge strane, imamo kladioničare koji mnogo veći naglasak stavljaju na svoju intuiciju. Oni razmišljaju o tome kako će prosječna ekipa biti emotivno ispražnjena nakon neočekivane pobede nad velikim favoritom i kako zbog toga postoji velika šansa da u narednoj utakmici zakažu, čak iako igraju protiv protivnika slabijeg od sebe. Oni razmišljaju o tome da kada tenisač neočekivano osvoji titulu na nekom od većih turnira i potom odmah krene igrati drugi turnir – postoji velika šansa da bude poražen već u startnim rundama, čak iako igra protiv potpunog outsajdera. Ovim kladioničarima brojevi ne znače mnogo. Oni često vole citirati Aarona Lavensteina govoreći, "Statistika je kao bikini. Ono što pokazuje je jako primamljivo, ali ono što skriva je mnogo važnije."

Ovo naravno ne znači da je jedan tip kladioničara bolji (ili lošiji) od drugog. Još jednom, kao i u stvarnom životu, to samo znači da postoje razlike. Tako kao primjer možemo uzeti kladioničara kome je dominantna lijeva, logička strana mozga. Ovakav kladioničar će u toku mjeseca postaviti veliki broj statističkih oklada, nadajući se primamljivom profitu na kraju tog perioda. Sa druge strane kladioničar koji se primarno vodi intuicijom se može jednog jutra probuditi toliko ubjeđen u ishod neke utakmice da na nju "stavi kuću" (bilo to figurativno ili bukvalno), i dobije, time ostvarivši profit za koji prethodni kladioničar mora marljivo raditi mesecima, pa čak i godinama. Naravno, ako se pokaže da ga je osjećaj prevario, naš "intuitivni kladioničar" će ostati beskućnik. Naš marljivi, "logički kladioničar" sa druge strane se ne treba plašiti takvog ishoda, pogotovu ako svojim novcem raspolaže razumno i disciplinirano. Opet, i jedan i drugi imaju svoje prednosti i mane.

Pitanje koje se nameće sad je – šta se dešava sa onim ljudima koji jednako dobro koriste obje strane mozga / tijela? U tu grupu spada približno 1% svjetske populacije. Neki su tako rođeni, dok su ostali to naučili. U drugu grupu uglavnom spadaju ljevoruke osobe imajući u vidu da je dobar dio predmeta za svakodnevnu upotrebu dizajniran da se koristi isključivo desnom rukom (npr. škare). Neki ljudi su prosto morali naučiti služiti se slabijom rukom usljed neočekivane nezgode (recimo lom ruke). Trebamo spomenuti i to da u prošlosti nije bilo rijetko da se djeci u komunističkim zemljama doslovno veže lijeva ruka u školi kako bi se naučili koristiti samo desnu. Neke od najpoznatijih ličnosti koji su jednako dobro koristile obje strane tijela / mozga bili su Leonardo Da Vinci, Michelangelo, Benjamin Franklin, Albert Einstein, Nikola Tesla...

Kada govorimo o sportskom klađenju, kladioničar koji podjednako koristi obje strane svog mozga bi očigledno koristio kombinirani stil pri postavljanju svojih oklada. On bi obraćao pažnju na statistiku i ono što brojevi imaju za reći, međutim također bi slušao taj intuitivni "osećaj u trbuhu" kako bi uz pomoć njega otkrio potencijalne zamke koje vrebaju iza naizgled ohrabrujuće statistike. U situacijama u kojima bi dva stila išla direktno jedan protiv drugog, kladioničar bi imao mogućnost da prednost da strani koja mu tog dana "više leži", ili pak da u potpunosti odustane od oklade. Ovo naravno vjerovatno zvuči lakše nego što zapravo jeste, i očigledno da svako ne može imati jednako dobar uspjeh (kao i u bilo kojoj sferi života), međutim ako bi se usavršio, ovaj pristup bi bez sumnje mogao donijeti puno uspjeha.

Dio clanka je preuzet sa stranica www.bettingexpert.com